Winnetou – domaći Indijanac

(foto: Dinko Denona)

Ponekad filmske priče pronađu mjesta na kojima djeluju gotovo stvarno. Upravo se to dogodilo početkom šezdesetih godina kada je Europa dobila svog filmskog junaka Divljeg zapada. Bio je to poglavica Winnetou.

Serijal filmova o Winnetouu snimljen je između 1962. i 1968. prema romanima njemačkog pisca Karla Maya. Filmove su režirali Harald Reinl, Alfred Vohrer, Hugo Fregonese i Robert Siodmak, dok je glavnu ulogu poglavice Apaša igrao Pierre Brice. Ukupno je snimljeno 11 filmova, a 2016. snimljena je i televizijska triologija redatelja Philippa Stolzla. 

Velik dio produkcije odvijao se u Hrvatskoj. Suradnja njemačkih producenata i studija Jadran filma pokazala se idealnom. Krševiti krajolik Dalmacije i Like lako je mogao glumiti američki zapad. Za mnoge gledatelje to je i danas najljepši dio priče.

 

Hrvatska kao filmski Divlji zapad

Najviše scena snimljeno je u Nacionalnom parku Paklenica. Strmi kanjoni savršeno su odgovarali avanturističkom tonu filmova. Kanjon Velike Paklenice pojavljuje se u brojnim akcijskim scenama. Još jedna važna lokacija bila je rijeka Zrmanja. Na Pariževačkoj glavici nalazio se dom Winnetouova plemena. Taj prizor postao je jedan od najpoznatijih u cijelom serijalu. Posebno mjesto ima i planinski masiv Tulove grede. Ondje je snimljena scena Winnetouove smrti. Za mnoge gledatelje to je bio jedan od najemotivnijih trenutaka filmova.

Filmska ekipa koristila je i druge impresivne lokacije. Plitvička jezera poslužila su kao legendarno Srebrno jezero u filmu Treasure of the Silver Lake. Dio scena sniman je i na slapovima Krke.

 

Glumci koji su stvorili legendu

Ulogu Winnetoua igrao je francuski glumac Pierre Brice. Njegova smirena pojava savršeno je odgovarala liku poglavice. Njemačka publika prihvatila ga je kao pravog junaka Divljeg zapada. Uz njega je nastupao američki glumac Lex Barker. Glumio je Old Shatterhanda, Winnetouova prijatelja i saveznika. Njihovo partnerstvo postalo je jedno od najpoznatijih u europskom avanturističkom filmu.

U nekim nastavcima pojavio se i talijanski glumac Mario Girotti. Kasnije će postati poznat kao Terence Hill. Manje uloge imali su i domaći glumci, mežu kojima je bio i Ilija Ivezić. U snimanju su sudjelovali i brojni lokalni stanovnici, najčešće kao statisti, a neki su primjerice zbog toga prvi put naučili jahati konje.

Zanimljivo je da su filmovi o Winnetouu tijekom desetljeća postali mnogo više od običnog avanturističkog serijala. Za generacije gledatelja u Njemačkoj i drugim europskim zemljama oni su stvorili poseban filmski svijet koji se i danas pamti s nostalgijom. Upravo zato mnogi obožavatelji i danas dolaze u Hrvatsku kako bi vidjeli mjesta na kojima su nastajali ti filmovi. Kanjoni, rijeke i planine u kojima su snimane legendarne scene tako su ostali trajno povezani s pričom o poglavici koji je osvojio europsku publiku.

Na neki način, Winnetou je time postao i dio hrvatske povijesti – simbol vremena kada su domaći krajolici uvjerljivo glumili Divlji zapad. Tako je jedna europska produkcija stvorila filmsku legendu koja traje već više od šest desetljeća.